Sestrinstvo je medicinska usluga koja pomaže pacijentima ili zdravim osobama da održe, oporave i poboljšaju svoje zdravlje; neizostavan je dio zdravstvene zaštite. Njegov djelokrug obuhvata kliničku i preventivnu njegu za njegu, koja se proteže izvan bolnica i staračkih domova i uključuje domove i druge društvene sredine.
Osnovne karakteristike sestrinskog rada:
Svetost: Sestrinski rad se direktno odnosi na život i zdravlje, zahtijevajući od praktičara da pristupe svakoj proceduri s dubokim osjećajem misije. Bilo da se radi o održavanju života tokom hitne pomoći ili-dugotrajnoj njezi pacijenata sa hroničnim bolestima, poštovanje prema životu je od suštinskog značaja.
Pažnja prema detaljima: Sestrinske procedure zahtevaju preciznost i pedantnost, obraćajući veliku pažnju na detalje. Na primjer, posmatranje i evidentiranje promjena u pacijentovom stanju mora biti blagovremeno i tačno; davanje lijekova ili injekcija zahtijeva provjeru doze i načina primjene; i mjerenje vitalnih znakova (kao što su temperatura i krvni pritisak) moraju se izvoditi prema standardiziranim procedurama. Svaki nemar može ugroziti sigurnost liječenja.
Velika odgovornost: Obim posla je veliki, obuhvata osnovne i specijalizirane sestrinske zadatke. Osnovna medicinska njega uključuje higijenu pacijenta (kao što je pomoć pri pranju i okretanju) i njegu ishrane (kao što je procjena ishrane i hranjenje); specijalizirana medicinska sestra uključuje zadatke visokog{1}}intenziteta kao što su postoperativno praćenje hirurških pacijenata i bihevioralne intervencije za psihijatrijske pacijente, što zahtijeva kontinuirano reagiranje na hitne slučajeve.
Potrebne kompetencije za praktičare:
Profesionalno znanje: Mora posjedovati osnovno medicinsko znanje (kao što su anatomija i patologija) i vještine njege (kao što su intravenski pristup i kardiopulmonalna reanimacija), te kontinuirano ažurirati ovo znanje kako bi se prilagodili napretku medicinske tehnologije.
Strpljenje i pažnja: Dugotrajna briga o pacijentima zahtijeva strpljivo slušanje potreba i pažljivo praćenje stanja pacijenta. Na primjer, emocionalne fluktuacije kod pacijenata s kroničnim bolestima mogu prikriti promjene u njihovom stanju; potrebna je pažljiva komunikacija da bi se identifikovali potencijalni problemi.
Odgovornost: Osiguranje sigurnosti pacijenata je primarna odgovornost; neophodno je strogo pridržavanje operativnih procedura. Na primjer, provjera identiteta pacijenta i informacija o lijekovima može spriječiti greške u liječenju, a redovni obilasci odjeljenja mogu odmah identificirati neočekivane rizike.